VITEŠKI TURNIR

GIOSTRA – NATJECANJE VITEZOVA

Prva oživljena porečka Giostra 21. stoljeća, održava se prema zapisima o viteškom nadmetanju održanom u Poreču 14. veljače 1745. godine.

Bartolomeo Rigo, vitez natjecatelj u Giostri i općinski kancelar, dokumente o Giostri pohranio je u knjizi terminacija novigradske kancelarije po nalogu, zapisano je, štovane gospode sudaca iz Novigrada.

Bartolomeo Rigo zapisao je kako je na obali bilo podignuto raskošno trkalište dužine oko sto koraka (cca. 180 m), široko na početku oko deset stopa (cca. 36 m), a koje se prema kraju sužava na samo pet stopa (cca. 1,80 m).

Na lijevoj strani trkališta crvenom su bojom obilježena dva znaka na području kojih je vitez, natjecatelj u igri, trebao poštivati vrijeme određeno za bacanje koplja i kako bi stigao do Saracena (mete) postavljenog na udaljenosti od drugih 30 koraka (cca. 54 m) od posljednjeg znaka, pogoditi ga (raniti ga) i razbiti koplje.

Na trkalištu je bila smještena raskošna bina s koje je plemstvo i promatralo natjecanje, a na desnoj strani trkališta garda od sto vojnika i časnika koji su jamčili red.

Gradske su zidine i prozori koji su gledali na trkalište bili raskošno okićeni najrjeđim uresima koje su se mogle pronaći u Poreču, a u luci su se nalazile podjednako raskošno ukrašene galije. U njihovoj je pratnji bilo šest manjih neukrašenih galijica. More je bilo prekriveno lađicama s kojih su znatiželjnici pratili svečanost.

U igri je sudjelovalo osam konjanika. Svaki od njih imao je svog predvodnika (pješaka) i sekundanta (kuma) na konju. Nadzirao ih je Mastro di campo (glavni Meštar) sa svom silom svite, konjanicima i trubačima te rezervnim konjima.

Svi konjanici i kumovi prije turnira na konjima bi se uputili prema palači glavnog meštra igara (Mastro di Campo), na prijem i raskošni domjenak, nakon kojeg su oko 20 sati predvođeni Meštrom, zaputili prema trkalištu. Koplja su im nosili kumovi, a u povorci su išli poredani po starosti.

Prodefilirali bi trkalištem u dva smjera, imena prijavili Tribunalu Gospode Sudaca.

Trubači bi zasvirali tri takta. Na prvi takt kum bi predao koplje natjecatelju, na drugi je znak predvodnik prodefilirao trkalištem do krajnjeg dijela kako bi zastupao prava vezano uz podvige svog konjanika. Na treći znak konjanik bi započeo trku rukujući kopljem u područjima utvrđenim znakovima. Na isti su se način natjecali i svi ostali i to u tri trke. Nakon posljednje, gospoda suci i njihovi poslanici na meti su provjeravali rezultate sudionika i proglasili najboljeg.

Tribunal bi pozvao najboljeg i opasao ga dvama vrhunskim pištoljima koji su se nosili na bokovima, uobičajenim darom za pobjednika Giostre.

No, Giostra, po zapisima općinara Rige, nije završavala proglašenjem najboljeg. Konjanici bi odigrali još jednu trku na Saracena koju bi potakle plemkinje i to po istim pravilima. Pobjednik bi osvojio veličanstveni zlatni tanjur Masgalano. Plemići bi se u međuvremenu kladili na pobjednika, a ulozi su bili – zlatni cekini. Slijedio je još jedan dvoboj – između pobjednika Masgalana i pobjednika Saracena.

Nakon brojnih doživljaja na trkalištu natjecatelji u Giostri okupili bi se na obilnoj i sjajnoj večeri kod pobjednika, a idući dan ponovno i na svečanom ručku kod kapetana mletačke flote i pokrovitelja Giostre, koja se i održala na njegov osobni poziv.

Evo kako su u ono doba glasila pravila za konjanike Giostre, a njih će se držati i novovjekovni sudionici prve porečke Giostre:

Prvo:
Svi učesnici utrke moraju se u potpunosti podrediti Meštru igara pod zakletvom časti.
Drugo:
Svaki konjanik mora pristupiti na trkalište u pratnji kuma koji mora biti na konju i mora biti opsluživan od strane predvodnika, Lachea.
Treće:
Na prvi znak trube kum će predati koplje konjaniku. Na drugi će znak kum prodefilirati trkalištem, a istovremeno će se konjanik natjecatelj postaviti na ulaz u trkalište. Na treći znak, konjanik započeti trku.
Četvrto:
Ako se, u trenutku kada konjanik na početku trkališta započinje trku, konj krene u suprotnom smjeru, to znači gubitak jednog boda.
Peto:
Moraju se poštovati tri pokreta kopljem u tri crvenom bojom obilježena mjesta na trkalištu.
Šesto:
Ukoliko konjanik tijekom trke kopljem okrzne trkalište ili bok konja gubi jedan bod.
Sedmo:
U tijeku trke konjanik ne smije izustiti niti riječ ili gubi jedan bod.
Osmo:
Ukoliko konjaniku u tijeku trke izađe noga iz stremena, padne mu šešir, plašt, mač ili bilo koja druga stvar bit će kažnjen kao gore.
Deveto:
Ukoliko konjaniku ispadne koplje iz ruke u nekom od dijelova trkališta, i naročito nakon završetka bacanja, gubi dva boda.
Deseto:
Ukoliko ne slomi koplje nakon pogotka u Saracena gubi jedan bod.
Jedanaesto:
U povratku od mjesta gdje je bio Saracen konjanik mora pratiti tri propisana pokreta kopljem pod prijetnjom gubitka jednoga boda. Isto se događa ako si kopljem dodirne ruku, vrat, rame ili bok konja i trkalište.
Dvanaesto:
Po završetku trke konjanik predaje koplje kumu koji ga mora pokazati Sucima kako bi zabilježili vrstu i broj bodova, braneći pred njima u svakom trenutku prava svog konjanika kako bi ga zaštitio od svih predrasuda.
Trinaesto:
Svaki pogodak u Saracena od vrha čela do trepavica nosi tri boda. Pogodak od trepavica do ustiju dva boda, dok ispod ustiju do kraja brade jedan bod.
Četrnaesto:
Među pogodcima u čelo preferirat će se oni u sredinu, shodno iznijetom pogodci u središnje dijelove lica vrjednovat će se pola boda više od bočnih.
Petnaesto:
Sva koplja moraju biti istih dimenzija, oblika i kakvoće.

Kontakt informacije:

Studio 053 d.o.o. - Vrsarska 11, 52440 Poreč, Tel. 00385 (0)52 427 427, Fax. 00385 (0)52 427 426


Društvo prijatelja Giostre – Associazione amici della Giostra, Zavičajni muzej Poreštine – Museo del territorio parentino, Decumanus 9, 52440 Poreč, tel. 00385 52 431 585 , fax. 00385 52 452 119 ,

Pokrovitelji: